Anamneza

 

                                                                                                                                                     Slika 1

 

Svima je poznata riječ anamneza, no znamo li što to točno znači ?  Anamneza ( slika 1 ) je najvažniji dio dijagnostičkog postupka u razgovoru sa pacijentom. U tom razgovoru se skupljaju podaci o pacijentovoj bolesti. Svi ti podaci ( opći osobni podatci, glavne tegobe, sadašnja bolest, ranije bolesti, ispitivanje o sadašnjem stanju, osobna anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiološki podaci )  zajedno s podacima dobivenim tijekom kliničkog pregleda  bilježe se u poseban obrazac poznat pod nazivom povijest bolesti ( slika 2. )

 

 

 

                                                                                                                                                   Slika 2.

 

 

 

U patologiji mišićno-koštanog sustava uzima se više vrsta anamneza

  1. Obiteljska anamneza - ( kod nekih reumatskih bolesti kao npr. ankilozantni spondilitis postoji dokazana genetička osnova. Pacijenta treba pitati da li netko u obitelji boluje od neke reumatske bolesti )
  2. Opća anamneza ( anamnesis vitae ) – doznati sve o prijašnjim bolestima i ozljedama pacijenta koje treba opisati kronološkim redom   

 

 

  1. Sadašnja anamneza ( anamnesis morbi ) – usmjerena na trenutne tegobe u mišićno-koštanom sustavu

 

 

U sadašnjoj anamnezi bolesti mora se zabilježiti svaki simptom tj. tegoba – vrijeme početka, način početka ( naglo / postepeno ), tijek, progresija, recidiv ( koji po redu ), remisija ( djelomična, potpuna, trajanje ), učinak primijenjenog liječenja ( zadovoljavajući, slab, izostao, nuspojave ), podatak da li je bolest nastala u vezi s nekom drugom bolesti, način pojave te razvoj simptoma. Bol ( slika 3 ) je glavni simptom zbog kojega se pacijent obraća liječniku.

 

                                                                                                                                                  Slika 3

 

Bol je uvijek subjektivni osjećaj kojeg je teško izmjeriti i objasniti. U sklopu anamneze trebalo bi :

 

  • označiti mjesto pojave boli ili anatomsku lokalizaciju
  • istražiti da li se bol javila postupno ili naglo bez očitog uzroka
  • da li je bol prolaznog karaktera ( karakteristika reumatskih bolesti ) ili stalna ( zloćudni tumori )
  • da li postoje faktori koji intenziviraju pojavu boli ( pokret, mirovanje, položaj tijela, aktivnost..)
  • da li se pacijent prvi put susreće sa tom boli ili je to ponavljajuća epizoda
  • ako se bol ponovno javlja da li se javlja na istom ili nekom drugom mjestu ili u nekoj drugoj strukturi lokomotornog sustava
  • karakter boli je isto važna informacija – npr. tupa / duboka bol u području glutealne regije može biti dio simptomatologije sacroileitisa ili sy. piriformis dok oštra bol koja se širi po stražnjoj i lat. strani natkoljenice a pogoršava pokretom upućuje na bol koja izvorno potječe iz kralježnice zbog kompresije na korijen živca
  • da li se bol nakon razgibavanja smanjuje ( česta pojava kod bolesnika sa upalnim reumatskim bolestima ) a kod nereumatskih bolesti se bol nakon razgibavanja pojačava

 

Također je bitno zabilježiti i dodatne simptome koje pacijent osjeća kao što su :

 

  • žarenje
  • trnci / mravinjanje ( dominantno su vezani za promjene na kralježnici ili lokalno prisutnu kompresiju živčanog tkiva, npr. carpalni kanal – pritisak na n. medianus )
  • probadanje
  • pulsiranje
  • zatezanje
  • napetost
  • pritisak
  • jutarnja zakočenost ( također tipična kod upalnih reumatskih bolesti ; zabilježiti trajanje zakočenosti, intenzitet te vrijeme pojave )
  • umor ( zabilježiti vrijeme do pojave umora )
  • krepitacije / škripanje ( vrlo često pacijenti naglašavaju prisutnost zvučnih fenomena u svom opisu stanja i pridaju veliku važnost istim iako dijagnostički ti zvučni fenomeni imaju malo značenje )
  • osjećaj hladnoće ili topline ( na distalnim, udaljenim, krajevima udova često su znakovi polineuropatije, vaskularnih promjena )

 

 

  1. Radna anamneza ( ispitati uvjete rada pacijenta na njegovom radnom mjestu – mikroklima, način obavljanja rada ( stojeći / sjedeći / glava i rameni obruč u pretežno flekstiranom položaju ), duljina radnog staža, izostajanja s posla zbog bolesti

 

 

  1. Socijalna anamneza ( uvjeti stanovanja, broj članova obitelji, navike – pušenje, konzumacija alkohola, bračno stanje )

 

Iz svega navedenog se može zaključiti kako je klinički pregled pacijenta zajedno sa anamnezom izrazito bitan i važan prvi korak u liječenju ( rehabilitaciji ) pacijenta jer dobro odrađena anamneza je pola postavljene dijagnoze ( i ne samo u mišićno koštanoj patologiji ! ). Ovim tekstom možemo dobiti i odgovor zašto ne može liječiti pacijenta " s ulice " bez prethodno provedene anamneze i kliničkog pregleda. Ukoliko i vi imate potrebu za razgovorom u vezi vaših tegoba i bolova u mišićno koštanom sustavu slobodno se obratite Natus fizikalnoj terapiji na broj 032 297 660 ; 091 783 8159