Karpalni kanal

 

Živac n. medianus ( slika 1 ) ima svoj tijek od nadlaktice kroz unutarnju stranu nadlaktice, podlaktice i ručnog zgloba gdje se širi unutarnjom stranom šake od palca do polovice 4. prsta. N. medianus ima " zadaću " prenositi osjete od palca do polovice 4. prsta te inervirati male mišiće na bazi palca ( slika 2. )

 

                               

 

                    Slika 1.                                                                                       Slika 2.

 

 

Sindrom karpalnog kanala je stanje u kojem je n. medianus kompresiran ( pritisnut ) u području koje se zove karpalni kanal. Karpalni kanal je anatomski uzak i krut kanal kroz koji prolaze živac n. medianus i tetive mišića koji flektiraju ( savijaju ) prste.  Ponekad kombinacija faktora kao što su zadebljanje tetiva ili transverzalnog karpalnog ligamenta ( slika 3 ) ili edem unutar karpalnog kanala će uzrokovati kompresiju na živac n. medianus

Slika 3.

 

 

Posljedično, pacijent će osjećati udrvenjenost, slabost kao i bol u šaci i ručnom zglobu ( neki pacijenti će osjećati bol čak u cijeloj ruci ) – stanje koje se zove sindrom karpalnog kanala. Sy. karpalnog kanala je najpoznatije i najučestalije stanje uklještenja živca

 

Simptomi

Simptomi se obično javljaju postepeno sa sve učestalijom pojavom udrvenjenosti ili trnaca u prstima, naročito u palcu, kažiprstu i srednjem prstu ( slika 4 ). Neki pacijenti imaju osjećaj da su im prsti otečeni i " beskorisni " iako objektivno ne postoji otečenost istih. Simptomi se često prvo javljaju u jednoj ili obje šake tijekom noći te se pacijenti bude iz sna jer imaju potrebu protresti ruke. Obično je zahvaćena dominantna šaka te su simptomi u njoj puno jače izraženiji.

 

 

 

Slika 4.

 

Kako stanje progresira tako pacijenti počinju osjećati trnce i tijekom dana, osobito tijekom određenih aktivnosti kao što su npr. držanje mobitela, držanje knjige radi čitanja ili vožnja auta. Zbog slabosti šake otežana je aktivnost hvatanja malih predmeta kao i fina motorika ( npr. čitko pisanje ). Kod kroničnih i neliječenih stanja karpalnog kanala mišići na bazi palca mogu čak posve atrofirati !, a osjet može biti narušen do te mjere da pacijent ne može prepoznati osjet topline / hladnoće.

 

 

Uzroci

 

Sindrom karpalnog kanal je često posljedica kombinacije različitih faktora koji povećavaju pritisak na n. medianus i tetive u karpalnom kanalu a skoro nikad nije posljedica problema sa samim živcem. Faktori koji doprinose razvoju sy karpalnog kanala su sindrom prenaprezanja ( opetovane, učestale ponavljanje radnje ručnog  zgloba – npr. rad sa mišem od kompjutera ), upotreba uređaja koji stvaraju vibracije u šakama, zadržavanje tekućine tijekom trudnoće ili menopauze, traume ručnog zgloba kao što su istegnuća, nagnječenja, frakture. Nijedan od navedenih faktora nije uzrok sam po sebi nego upravo kombinacija istih dovod do razvoja simptoma.

 

 

Dijagnosticiranje

 

Rano otkrivanje i liječenje sy. karpalnog kanala je važno kako bi se izbjeglo trajno oštećenje živca. Dijagnosticiranje se provodi kroz :

 

• Klinički pregled : opservacija vrata, ramena, ruku može biti korisno u otkrivanju da li su postojeći simptomi povezani sa aktivnostima svakodnevnog života koje pacijent provodi ili su posljedica drugog uzroka. Ručni zglob se pregledava radi uočavanja osjetljivosti, otečenosti, topline ili diskoloracije. Mišiće na bazi prsta bi trebalo ispitati radi znakova atrofije odnosno mišićne snage

 

• Rutinski laboratorijski testovi i standardna dijagnostička pretraga RTG može isključiti stanja kao što su frakture, artritis i stanja oštećenja živaca kao što su dijabetes

 

• Klinički testovi :

 

• Tinelov znak ( slika 5 ) tapkajući po karpalnom kanalu potiče se kompresija na n. medianus koji će reagirati pojačavanjem trnaca ili pojavom oštre boli duž prva tri prsta što označava pozitivan klinički test

 

 

Slika 5.

• Phalenov znak ( slika 6 ) je pozitivan kada pacijent pozicionira ruke kao na slici 6. te se uslijed toga pojave trnci ili pojačana udrvenjenost ili intenziviranje boli unutar jedne minute u tom položaju. 

 

 

Slika 6.

 

• EMNG pretraga je ispitivanje provodljivosti živčanog impulsa unutar n. medianusa kojom se može otkriti stupanj oštećenja živca

 

 

Liječenje

 

Liječenje bi trebalo započeti što je ranije moguće, a " dodatna " stanja kao što su dijabetes ili artritis ručnog zgloba bi trebala biti prva liječena. Liječenje se može podijeliti u dvije kategorije :

 

• Konzervativno : uključuje nošenje ortoza, suzdržavanje od provocirajućih aktivnosti tijekom dana, oralni medikamenti kao što su NSAIR ( ibuprofen, aspirin ), propisani lijekovi kao što su kortikostereoidi ili lijek npr. lidokain može biti apliciran direktno u ručni zglob i naravno fizikalna terapija !

 

• Operativno : podrazumijeva resekciju ( rezanje ) transverzalnog karpalnog ligamenta radi smanjivanja pritiska na n. medianus. U ovom obliku liječenja mora se naglasiti kako uvijek postoji mogućnost posljedične formacije priraslica koje će poslije raditi istu kompresiju na n. medianus!                                                                                                                                                                                     

 

 

Prevencija

 

Na radnom mjestu bi se trebalo često praviti kraća pauza od rada tijekom koje bi bilo dobro raditi vježbe istezanja. Također treba obratiti pozornost na ispravno zauzimanje posture i položaja ručnog zgloba tijekom rada. Nošenje rukavica sa slobodnim prstima bi trebalo ručni zglob držati toplim i fleksibilnim. Radno mjesto, uređaji s kojima se radi i radni zadaci bi trebali biti takvi da se ručni zglob zadržava u neutralnom položaju tijekom rada. Radni zadaci se mogu naizmjenično mijenjati između radnih kolega..