Parkinsonova bolest - prvi dio

 
Slika 1.

Parkinsonova bolest pripada kategoriji bolesti ekstrapiramidnog sustava ( slika 2. ). U ljudskoj anatomiji extrapiramidni put je dio motoričkog sustava zaduženog za voljne pokrete. Nazvan je ekstrapiramidni kako bi se razlikovao od puteva motoričkog korteksa koji dosežu svoje ciljeve prolazeći kroz tzv. medularne piramide ( slika 2. i 3. ) – strukture bijele tvari unutar produžene moždine koje sadrže motorna vlakna kortikospinalnog i kortikobulbarnog trakta – poznatih zajedno kao piramidalni trakt.

Slika 2.

Slika 3.

Razlikujemo dva oblika parkinsonizma :

• idiopatski  - ne zna se uzrok bolesti

• simptomatski – uzrokovan medikamentno ( rezultat primjene lijekova koji imaju funkciju blokade dopaminskih receptor.  Stanje je reverzibilno i nestaje prekidom korištenja lijekova ), vaskularnim ( krvožilnim ) oštećenjima, traumama, tumorima, toksičnim stanjima

Degenerativne promjene na mozgu

Baza bolesti je biokemijski poremećaj – smanjenje količine neurotransmitera dopamina u bazalnim ganglijima ( neurotransmiteri - kemijski glasnici u tijelu čiji je posao prijenos signala od živčanih stanica do ciljnih stanica koje mogu biti u mišićima, žlijezdama ili drugim živcima ; dopamin – zajedno sa serotoninom je neurotransmiter posebnog oblika, tzv. modulatorni neuroprijenosnik ili neuromodulator koji je sposoban komunicirati s oba susjedna neurona, ali i utjecati na neurone koji su udaljeni od mjesta na kojem se neuromodulatori oslobađaju. U usporedbi s običnim neurotransmiterima, neuromodulatori imaju širi raspon djelovanja  a i njihov učinak može trajati puno dulje. Dopamin ima reputaciju hormona koji nas puni energijom, a poznato je i da igra ulogu u užitku, motivaciji i učenju  ; bazalni gangliji -  skup više subkortikalnih jezgara koje se nalaze na dnu prednjeg dijela mozga. Bazalni gangliji su povezani s različitim funkcijama uključujući kontrolu voljnih motornih pokreta, proceduralno učenje, rutinska ponašanja ili "navike" )...