Strukturalna ili funkcionalna skolioza ? Koja je razlika ?

 

Pored raznih vrsta skolioza koje se mogu razviti kod osoba zbog poznatih ili nepoznatih uzroka, također postoji bitna razlika između strukturalne i funkcionalne skolioze. U pogledu liječenja strukturalna skolioza je puno kompleksnija i mora se tretirati na strukturalnoj razini jer ima rotacijsku komponentu i riječ je o pravoj skoliozi. U slučaju funkcionalne skolioze liječenje može biti usmjereno prema uzrocima koji su doveli do razvoja funkcionalne skolioze s obzirom da ne postoje pravi problemi sa kralježnicom. Razlika između strukturalne i funkcionalne skolioze je ta da je strukturalna uzrokovana strukturalnom abnormalnosti unutar kralježnice dok je funkcionalna povezana sa lošom posturom ili drugim tjelesnim nepravilnostima i može biti ispravljena prepoznavanjem i ispravljanjem tih nepravilnosti

 

 

Oblici skolioze

 

Slika 1.

 

Zašto je skolioza često opisana kao kompleksno i zagonetno stanje je zbog toga što je još uvijek mnogo toga što ne znamo o najčešćem obliku skolioze a to je idiopatska skolioza. Idiopatska znači da ne postoji jedan uzrok koji je odgovoran za razvoj skolioze. U slučajevima skolioze otprilike 80 % svih skolioza je dijagnosticirano kao idiopatska skolioza. Prevladavajući oblik skolioze je adolescentna idiopatska skolioza, dijagnosticirana u dobi između 10. i 18. god života. Smatra se da su idiopatske skolioze multifaktorijalne tj. više je uzroka koji su doveli do pojave iste, a ti se uzroci razlikuju od jedne osobe do druge. Češće ćemo vidjeti upravo takvu situaciju da je više uzroka dovelo do pojave skolioze nego situaciju gdje je prisutan samo jedan specifičan uzrok koji se ponavlja kod svih pacijenata. Preostalih 20 % slučajeva skolioze je povezano sa poznatim neuromuskularnim ( živčano-mišićnim ), kongenitalnim ( nasljednim ), degenerativnim i traumatskim uzrocima. Idemo sad promotriti što se dešava u tijelu osobe koja ima skoliozu i zašto je proaktivan tretman toliko bitan.

 

Skoliotična kralježnica

 

Slika 2.

 

Kada netko razvije skoliozu to znači da njihova kralježnica ima abnormalnu lateralnu devijaciju ( kralježica je izvijena u jednu stranu, a ponekad i u dvije strane ) te njihova kralježnica nije ravna u smjeru od glave do zdjelice kakva bi anatomski trebala biti. Skoliotična krivina se naginje na jednu stranu uključujući rotaciju ; ima minimalni Cobbov kut od 10° i narušenu biomehaniku cijele kralježnice. U lateralnu aspektu ( pogledu na kralježnicu sa strane ) primjećuju se smanjene zakrivljenosti koje su inače prisutne radi osiguravanja snage, fleksibilnosti i omogućavanja jednake distribucije težine i stresa na cijelu kralježnicu. Gubitak tih prirodnih, zdravih krivina uslijed razvoja jedne neprirodne krivine ( skoliotčne krivine ) će za kralježnicu značiti narušavanje njezinog zdravlja i gubitak njezine funkcije. Skolioza je progresivno stanje, što znači da je u njezinoj " prirodi " da ona napreduje tijekom vremena,  a osobito onda ako se ne liječi primjereno. Kako je najčešći oblik skolioze adolescentna idiopatska skolioza, na taj ćemo se oblik i najviše fokusirati kroz ovaj tekst. Kod ove skolioze najveći fokus u njezinom liječenju treba biti usmjeren na kontroliranje njezine progresije jer je rast najvažniji okidač za progresiju krivine, a zna se da se adolescenti kroz pubertet susreću sa rapidnim i nepredvidivim naletima rasta koji bi mogli uzrokovati rapidnu progrsiju skolioze. Cilj tretmana je učinkovito kontroliranje progresije tako da ona nikad ne dosegne visok stupanj kako bi se izbjegla potreba za invazivnim oblicima tretmana kao što je spinalna fuzija. U operativnom zahvatu spinalne fuzije provodi se postupak spajanja ( fuzije ) onih kralješaka koji su se najviše iskrivili u čvrstu kost kako bi se isključio pokret kralježnice na tom nivou i ispravila kao i zaustavila progresija skoliotične krivine. Ipak, ni sa takvim zahvatom ne postoji garancija da se progresija neće nastaviti te su pacijenti često razočarani sa gubitkom fleksibilnosti kralježnice koja ostaje kao posljedica operacije cijeli život.

 

Slika 3.

 

Puno je jednostavnije liječiti skoliotičnu krivinu dok je još mala prije nego što značajno napreduje i postane kruća, a tijelo se tijekom vremena prilagodi na njezinu prisutnost. To je razlog zašto je proaktivni tretman uvijek dobar izbor bez obzira koliko je blaga skolioza u trenutku dijagnosticiranja. Iako ne postoje garancije ni u konzervativnom obliku liječenja skolioze, ipak je uspješnost takvog liječenja značajnija samo što je ta prednost vidljiva samo kod onih pacijenata koji dosljedno provode takve tretmane ( dosljedno provode vježbe za skoliozu )

 

 

Što je strukturalna skolioza ?

 

 

Slika 4.

 

Strukturalna skolioza je najčešći oblik skolioze. Pored abnormalne postranične krivine kralježnice, također postoji i spinalna rotacija tj. rotacija kralježaka što nije slučaj kod funkcionalne skolioze. Kod strukturalne skolioze je narušena cijela struktura i funkcija kralježnice. Takvo stanje je trajna promjena a osobito onda kada se ne liječi. Kada se nekome postavi dijagnoza strukturalne skolioze, to podrazumijeva da osoba ima postraničnu devijaciju od najmanje 10° po Cobbu uz spinalnu rotaciju.

 

Cobbov kut je mjera koja se dobiva RTG snimkom te ukazuje koliko je kralježnica iskrivljena te ovisno o stupnju razlikujemo :

• blaga skolioza : Cobbov kut je između 10 i 25 stupnjeva
• umjerena skolioza : Cobbov kut je između 25 i 40 stupnjeva
• teška skolioza : Cobbov kut je preko 40 stupnjeva
• vrlo teška skolioza : Cobbov kut je preko 80 stupnjeva

 

Cobbov kut se mjeri prema količini pomaka kralješka na apexu ( vrhu ) krivine. Povlače se linije od vrha i dna najviše zakrivljenih kralješaka te presijecajuće crte stvaraju kut koji se može izmjeriti

 

Slika 5.

 

Što je Cobbov kut veći, to se smatra da je stanje skolioze teže. Isto tako i ako su kralješci više iskrivljeni čime se narušava prirodna krivina kralježnice kao i njezina struktura. Strukturalna skolioza je teža tj kompleksnija za liječenje i smatra se ozbiljnim stanjem jer se ne može i neće ispraviti sama od sebe, te ukoliko se ne liječi, njezina krivina će se s vremenom povećavati.

 

 

Oblici struktualne skolioze

 

Postoji više oblika skolioze. Do sada smo spomenuli klasifikaciju prema uzroku, a postoji  i klasifikacija prema strukturi

 

• idiopatska skolioza

 

Slika 5.

 

Idiopatska skolioza čini 80% svih dijagnosticiranih skolioza i kod nje ne postoji jedan poznati uzrok. Ovaj oblik se najčešće dijagnosticira tijekom adolescencije ali se može razviti u bilo kojoj dobi uključujući i novorođenčad i malu djecu. Idiopatska skolioza kod odraslih je najčešći oblik skolioze s kojim se susreću odrasli a u velikoj većini takve skolioze se i ne otkriju i ne liječe u adolescenciji jer pacijenti naprosto nisu bili svjesni svog stanja te su sa prisutnom skoliozom " prošli " kroz pubertet te takvi dočekali zrelost. Najčešće je bol u odrasloj dobij je ta koja dovede do dijagnosticiranja takve skolioze i njezina liječenja. Adolescenti sa skoliozom ne osjećaju nikakvu bol, osobito oni sa blagim oblikom. Takva skolioza u odrasloj dobi ne stvara puno funkcionalnih deficita te povezane posturalne promjene su skoro pa neprimjetne za sve druge osim za specijaliste

 

 

• kongenitalna skolioza

 

 

Slika 6.

 

Kongenitalna skolioza se razvija već u maternici te je beba već rođena sa takvim stanjem. Uzrokovana je deformacijom tijekom formiranja kralježnice te je relativno rijetka ; zahvaća 1 dijete naspram 10 000 novorođenčadi. Deformacije kostiju obuhvaćaju kralješke koji su više triangularnog oblika prije nego rectoangularnog oblika kakvog bi trebali biti  ili se pak desila fuzija više kralješaka koji se nisu uspjeli formirati kao odvojene spinalne kost

 

• traumatska skolioza

 

Slika 7.

 

Traumatska skolioza je uzrokovana različitim oblicima traume kao npr. kod prometnih nesreća ili pada sa visine. Također se može razviti kod prisutnog tumora kralježnice koji pritišće kralježnicu te ju „ tjera " u iskrivljenost

 

 

Što je funkcionalna skolioza ?

 

 

Slika 8.

 

Funkcionalna skolioza je poznata kao i nestrukturalna skolioza te je rjeđa u odnosu na strukturalnu. Kod takvih skolioza osoba može imati abnormalnu postraničnu devijaciju kralježnice ali bez spinalne rotacije kralješaka, struktura kralježnice će i dalje biti normalna. Stoga možemo reći da je funkcionalna skolioza uzrokovana privremenim uzrokom kao što je kronično loša postura ili neka druga nepravilnost kao što je razlika u dužini nogu. Ukoliko osoba sa funkcionalnom skoliozom se pozicionira potrbušno ili napravi pretklon, krivina kralježnice će vjerojatno nestati dok kod strukturalne ta krivina ostaje i pored bilo kakvih posturalnih promjena ( slika 9 )

 

 

Slika 9.

 

U liječenju funkcionalne skolioze cilj je djelovati na kronično lošu posturu tj na posturalne promjene kao npr. vježbe istezanja koje potiču dobru posturu i izdužuju kralježnicu. Dok kod osoba koje imaju razliku u dužini nogu se to ispravlja umetanjem individualno izrađenih ortopedskih uložaka čime se uklanja pritisak na kralježnicu i dozvoljava se ponovno uspostavljanje normalnih krivina i pozicije kralježnice.